{"id":3024,"date":"2023-01-15T09:21:12","date_gmt":"2023-01-15T08:21:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/?p=3024"},"modified":"2025-10-20T19:52:27","modified_gmt":"2025-10-20T18:52:27","slug":"kako-se-povezati-s-vlastitim-tijelom-i-zasto-je-to-vazno-za-vase-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/kako-se-povezati-s-vlastitim-tijelom-i-zasto-je-to-vazno-za-vase-zdravlje\/","title":{"rendered":"KAKO SE POVEZATI S VLASTITIM TIJELOM I ZA\u0160TO JE TO VA\u017dNO ZA VA\u0160E ZDRAVLJE"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n

Moderni svijet u kojem \u017eivimo pun je odvla\u010denja pa\u017enje. Zahtjevi svakodnevnog \u017eivota, pritisak na dr\u017eanju ritma s brzim ritmom dru\u0161tva, i konstantno bombardiranje od strane medija dr\u017ee nas u konstantnom stanju stimulacije.<\/p>\n

Ve\u0107inu dana provodimo u planiranju, obavljanju, izvr\u0161avanju, jednom rije\u010dju \u010dinjenju. To stanje uma orijentirano na \u010dinjenje mo\u017ee nas odvu\u0107i od sebe samih, i u\u010diniti da izgubimo kontakt sa sobom iznutra. \u010cak i ako smo svjesni ovog procesa puno puta \u0107emo morati \u017ertvovati sebe i svoje potrebe da bismo zadovoljili te visoke (i neodr\u017eive) standarde.<\/p>\n

Kada smo mala djeca uronjeni smo u svoj unutarnji svijet i na ono \u0161to nam prilazi reagiramo iz sebe iznutra. Zamislite malu djecu dok se igraju. Igra za njih nije ne\u0161to \u0161to \u010dine, \u0161to planiraju, ili izvr\u0161avaju. Igra je za djecu stanje, na\u010din \u017eivota. Djeca su puno vi\u0161e u kontaktu sa sobom iznutra, i vi\u0161e su u stanju bivanja. \u010cinjenje je za djecu produ\u017eetak njihovih unutarnjih impulsa i \u017eelja, ideja i kreativnosti, koje izvire iz stanja bivanja.<\/p>\n

U \u017eivotu ve\u0107e djece, mladih i odraslih sve vi\u0161e je potrebno orijentirati svoju pa\u017enju na van, na razumijevanje vanjskih zahtjeva, na postavljanje vlastitih ciljeva i svega onoga \u0161to je potrebno poduzeti da bismo te zahtjeve ispunili. S jedne strane to je proces preuzimanja odgovornosti. S druge strane, s pove\u0107anim zahtjevima vanjskog svijeta (obrazovanje, posao, obitelj…) sve vi\u0161e svoju pa\u017enju okre\u0107emo na van.<\/p>\n

Upravljanje svojom pa\u017enjom je tjelesan proces. Na\u0161 je cilj kreirati \u017eivot u kojem su na\u0161e stvarne \u017eelje i potrebe integrirane s na\u0161om voljom i pri tome osje\u0107ati i po\u0161tivati vlastita tijela.<\/p>\n

\u0160to nam pri tome mo\u017ee pomo\u0107i?<\/p>\n

    \n
  1. Osvje\u0161tavanje<\/strong> \u2013 razvoj unutarnjeg promatra\u010da kao neutralnog blagog mjesta iz kojeg mo\u017eemo osje\u0107ati i do\u017eivljavati ono \u0161to nam se doga\u0111a. To zapravo zna\u010di da se odmi\u010demo od iskustva koje do\u017eivljavamo bez da se odvojimo od sebe.<\/li>\n
  2. Meditacija<\/strong> \u2013 meditacija na dah i tijelo poma\u017ee nam da se vi\u0161e pove\u017eemo sa svojim dahom, tjelesnim senzacijama, dijelovima tijela, osje\u0107ajima i mislima, te tako omogu\u0107avamo sebi kapacitet za integrirano do\u017eivljajno iskustvo. Pratite me dalje za primjere meditacije.<\/li>\n
  3. Tjelesno orijentirana psihoterapija<\/strong> \u2013 ako smo u djetinjstvu iskusili odbacivanje, zanemarivanje, zlostavljanje, ili druga iskustva koja su nas povrijedila, na tjelesnoj razini od njih \u0107emo se braniti odvajanjem, potiskivanjem u mi\u0161i\u0107e ili somatizacijom. To \u0107e odrediti na\u0161 kapacitet za u\u017eivanje u vlastitom tijelu. Tjelesno orijentirana psihoterapija mo\u017ee pomo\u0107i da ta iskustva proradimo i otpustimo kroz tijelo i otvorimo prostor za novo, pozitivnije iskustvo.<\/li>\n
  4. Komunikacija s vlastitim tijelom<\/strong> \u2013 tijelo govori jezikom osjeta, senzacija i osje\u0107aja. Stavite ruku na mjesto u tijelu u kojem osje\u0107ate gr\u010d ili bol. Usmjerite svoju pa\u017enju na unutra. Pitajte to mjesto: “kako si?” Pustite da vam do\u0111e odgovor. Pitajte dalje: “\u0161to ti se dogodilo da si takvo kakvo sada jesi”? Pustite da vam do\u0111e odgovor. Dozvolite sebi da osjetite tjelesnu i emocionalnu reakciju na odgovor koji primite. Ostanite u tom mjestu neko vrijeme. Dozvolite da vam do\u0111u slike tog tjelesnog mjesta iznutra: kakve je boje i teksture? Do\u017eivite ga u potpunosti. Pitajte ovo mjesto jo\u0161 jedno pitanje: koliko dugo si u boli? Ovo pitanje mo\u017ee djelovati neobi\u010dno, ali pustite da vam do\u0111e odgovor. \u010cak i ako ne do\u0111e, nastavite ponavljati ovu vje\u017ebu i budite zainteresirani.<\/li>\n
  5. Osvijestite svoje potrebe i dajte im prostor<\/strong> \u2013 \u010desto puta trgujemo vlastitim potrebama jer \u017eelimo ne\u0161to odraditi, posti\u0107i ili dati prednost potrebama nekog drugog. To je razumljivo i smisleno, ali do neke mjere. Prona\u0107i tu mjeru \u010desto je izazov, osobito ako skrbite i za drugog koji ovisi o vama. U tome vam tijelo mo\u017ee biti najve\u0107i saveznik. Osvijestite svaki put kada izignorirate neku poruku koju vam tijelo \u0161alje u vidu nemo\u0107i, boli, uko\u010denosti ili gr\u010da i vodite dnevnik. Ako pa\u017eljivo pratite uskoro \u0107ete po\u010deti primije\u0107ivati cijenu koju \u0107ete platiti pogor\u0161anjem svog stanja ili simptoma. Tijelo tra\u017ei na\u0161u pa\u017enju u stvarnom vremenu. Po\u010dnite ga do\u017eivljavati kao subjekt, a ne kao objekt.<\/li>\n
  6. Vratite se na po\u010detak<\/strong> \u2013 kada nas brzina i pritisak svakodnevnog \u017eivota odvuku od sebe samih, stanite. Uzmite pauzu. Provedite neko vrijeme obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na ono \u0161to stvarno trebate i \u017eelite u \u017eivotu. Smisao je u tome da uzmete prostor i vrijeme za sebe kako biste do\u0161li u kontakt sa svojim potrebama i \u017eeljama. Va\u0161e potrebe su vrijedne i va\u017eno je da ih izrazite. Razmislite o svojim vrijednostima u \u017eivotu, onome \u0161to vam nedostaje, pustite da vam do\u0111e sve ono \u0161to je dobro u va\u0161em \u017eivotu i \u010dega \u017eelite vi\u0161e, i vidite na \u010demu ste zahvalni. Povezuju\u0107i se s onim \u0161to vam je va\u017eno, nau\u010dit \u0107ete vi\u0161e o svojim potrebama. To vam mo\u017ee pomo\u0107i da uspostavite vi\u0161e ravnote\u017ee u svom \u017eivotu.<\/li>\n<\/ol>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Moderni svijet u kojem \u017eivimo pun je odvla\u010denja pa\u017enje. Zahtjevi svakodnevnog \u017eivota, pritisak na dr\u017eanju ritma s brzim ritmom dru\u0161tva, i konstantno bombardiranje od strane medija dr\u017ee nas u konstantnom stanju stimulacije. Ve\u0107inu dana provodimo u planiranju, obavljanju, izvr\u0161avanju, jednom rije\u010dju \u010dinjenju. To stanje uma orijentirano na \u010dinjenje mo\u017ee nas odvu\u0107i od sebe samih, i u\u010diniti da izgubimo kontakt sa sobom iznutra. \u010cak i ako smo svjesni ovog procesa puno puta \u0107emo morati \u017ertvovati sebe i svoje potrebe da bismo zadovoljili te visoke (i neodr\u017eive) standarde. Kada smo mala djeca uronjeni smo u svoj unutarnji svijet i na ono \u0161to nam prilazi reagiramo iz sebe iznutra. Zamislite malu djecu dok se igraju. Igra za njih nije ne\u0161to \u0161to \u010dine, \u0161to planiraju, ili izvr\u0161avaju. Igra je za djecu stanje, na\u010din \u017eivota. Djeca su puno vi\u0161e u kontaktu sa sobom iznutra, i vi\u0161e su u stanju bivanja. \u010cinjenje je za djecu produ\u017eetak njihovih unutarnjih impulsa i \u017eelja, ideja i kreativnosti, koje izvire iz stanja bivanja. U \u017eivotu ve\u0107e djece, mladih i odraslih sve vi\u0161e je potrebno orijentirati svoju pa\u017enju na van, na razumijevanje vanjskih zahtjeva, na postavljanje vlastitih ciljeva i svega onoga \u0161to je potrebno poduzeti da bismo te zahtjeve ispunili. S jedne strane to je proces preuzimanja odgovornosti. S druge strane, s pove\u0107anim zahtjevima vanjskog svijeta (obrazovanje, posao, obitelj…) sve vi\u0161e svoju pa\u017enju okre\u0107emo na van. Upravljanje svojom pa\u017enjom je tjelesan proces. Na\u0161 je cilj kreirati \u017eivot u kojem su na\u0161e stvarne \u017eelje i potrebe integrirane s na\u0161om voljom i pri tome osje\u0107ati i po\u0161tivati vlastita tijela. \u0160to nam pri tome mo\u017ee pomo\u0107i? Osvje\u0161tavanje \u2013 razvoj unutarnjeg promatra\u010da kao neutralnog blagog mjesta iz kojeg mo\u017eemo osje\u0107ati i do\u017eivljavati ono \u0161to nam se doga\u0111a. To zapravo zna\u010di da se odmi\u010demo od iskustva koje do\u017eivljavamo bez da se odvojimo od sebe. Meditacija \u2013 meditacija na dah i tijelo poma\u017ee nam da se vi\u0161e pove\u017eemo sa svojim dahom, tjelesnim senzacijama, dijelovima tijela, osje\u0107ajima i mislima, te tako omogu\u0107avamo sebi kapacitet za integrirano do\u017eivljajno iskustvo. Pratite me dalje za primjere meditacije. Tjelesno orijentirana psihoterapija \u2013 ako smo u djetinjstvu iskusili odbacivanje, zanemarivanje, zlostavljanje, ili druga iskustva koja su nas povrijedila, na tjelesnoj razini od njih \u0107emo se braniti odvajanjem, potiskivanjem u mi\u0161i\u0107e ili somatizacijom. To \u0107e odrediti na\u0161 kapacitet za u\u017eivanje u vlastitom tijelu. Tjelesno orijentirana psihoterapija mo\u017ee pomo\u0107i da ta iskustva proradimo i otpustimo kroz tijelo i otvorimo prostor za novo, pozitivnije iskustvo. Komunikacija s vlastitim tijelom \u2013 tijelo govori jezikom osjeta, senzacija i osje\u0107aja. Stavite ruku na mjesto u tijelu u kojem osje\u0107ate gr\u010d ili bol. Usmjerite svoju pa\u017enju na unutra. Pitajte to mjesto: “kako si?” Pustite da vam do\u0111e odgovor. Pitajte dalje: “\u0161to ti se dogodilo da si takvo kakvo sada jesi”? Pustite da vam do\u0111e odgovor. Dozvolite sebi da osjetite tjelesnu i emocionalnu reakciju na odgovor koji primite. Ostanite u tom mjestu neko vrijeme. Dozvolite da vam do\u0111u slike tog tjelesnog mjesta iznutra: kakve je boje i teksture? Do\u017eivite ga u potpunosti. Pitajte ovo mjesto jo\u0161 jedno pitanje: koliko dugo si u boli? Ovo pitanje mo\u017ee djelovati neobi\u010dno, ali pustite da vam do\u0111e odgovor. \u010cak i ako ne do\u0111e, nastavite ponavljati ovu vje\u017ebu i budite zainteresirani. Osvijestite svoje potrebe i dajte im prostor \u2013 \u010desto puta trgujemo vlastitim potrebama jer \u017eelimo ne\u0161to odraditi, posti\u0107i ili dati prednost potrebama nekog drugog. To je razumljivo i smisleno, ali do neke mjere. Prona\u0107i tu mjeru \u010desto je izazov, osobito ako skrbite i za drugog koji ovisi o vama. U tome vam tijelo mo\u017ee biti najve\u0107i saveznik. Osvijestite svaki put kada izignorirate neku poruku koju vam tijelo \u0161alje u vidu nemo\u0107i, boli, uko\u010denosti ili gr\u010da i vodite dnevnik. Ako pa\u017eljivo pratite uskoro \u0107ete po\u010deti primije\u0107ivati cijenu koju \u0107ete platiti pogor\u0161anjem svog stanja ili simptoma. Tijelo tra\u017ei na\u0161u pa\u017enju u stvarnom vremenu. Po\u010dnite ga do\u017eivljavati kao subjekt, a ne kao objekt. Vratite se na po\u010detak \u2013 kada nas brzina i pritisak svakodnevnog \u017eivota odvuku od sebe samih, stanite. Uzmite pauzu. Provedite neko vrijeme obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na ono \u0161to stvarno trebate i \u017eelite u \u017eivotu. Smisao je u tome da uzmete prostor i vrijeme za sebe kako biste do\u0161li u kontakt sa svojim potrebama i \u017eeljama. Va\u0161e potrebe su vrijedne i va\u017eno je da ih izrazite. Razmislite o svojim vrijednostima u \u017eivotu, onome \u0161to vam nedostaje, pustite da vam do\u0111e sve ono \u0161to je dobro u va\u0161em \u017eivotu i \u010dega \u017eelite vi\u0161e, i vidite na \u010demu ste zahvalni. Povezuju\u0107i se s onim \u0161to vam je va\u017eno, nau\u010dit \u0107ete vi\u0161e o svojim potrebama. To vam mo\u017ee pomo\u0107i da uspostavite vi\u0161e ravnote\u017ee u svom \u017eivotu.<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":2766,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-3024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3024"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3024"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3024\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4416,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3024\/revisions\/4416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2766"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ninasenecic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}